Si'itia i luma i fa'ameamea fa'ameamea kabon mole sieve membranes mo le fa'aleleia o le tu'ueseeseina o kasa

I se su'esu'ega su'eina o le eleele, ua manuia le fa'aogaina e le au su'esu'e ma fa'aogaina fa'ama'i sieve mole mole kaponi e fa'aalia tonu le fa'atonutonuina o nano- ma micro-pores, fa'atasi ai ma le tu'ufa'atasia o ninini se tasi. O lenei faiga fou ua folafola mai e toe fa'afouina tekinolosi vavae'esega, ofoina atu fa'aleleia atili i le lelei ma le filifilia.

O le atinaʻeina o nei vailaʻau faʻapipiʻi e afua mai i le faʻateleina o le manaʻoga mo mea faʻapitoa e mafai ona foia ai luitau o loʻo faʻaalia e ala i le vavaeeseina o kesi i pisinisi eseese, e aofia ai le malosi, puipuiga o le siosiomaga, ma le gaosiga o vailaʻau. O auala masani o le vavaeeseina o kesi e masani ona faʻalagolago i faiga faʻamalosi malosi, e oʻo atu ai i le maualuga o tau o galuega ma popolega tau le siosiomaga. O le fa'aofiina o fa'ama'i sieve mole carbon hybrid e maua ai se suiga fa'atumauina e mafai ona fa'aitiitia ai nei fa'afitauli.

O le tu'ufa'atasiga o pa'u e aofia ai se fa'agasologa fa'apitoa e fa'ataga ai le fa'amalieina lelei o pupuni i le nano ma le micro. E taua tele lenei sa'o, aua e mafai ai e membrane ona filifili le kasa e fa'atatau i la latou mole mole ma foliga. O le tu'ufa'atasia o atoms zinc tasi i totonu o le fausaga o le membrane e fa'aleleia atili ai lona fa'atinoga e ala i le fa'atupuina o nofoaga fa'aopoopo fa'agaioiga e fa'afaigofie ai le fa'asala ma le vavae'ese.

I su'esu'ega falesu'esu'e, na fa'aalia ai e pa'u fa'ato'aga e mafai ona tu'u'ese'esea ai kasa, aemaise lava mo fa'afefiloi lu'itau e pei o le carbon dioxide ma le methane. O pa'u na fa'aalia ai le mata'ina o le mafai ma le filifilia, e sili atu nai lo mea masani. O lenei mea e sili ona taua i le tulaga o le pueina o le carbon ma le teuina (CCS) tekinolosi, lea e manaʻomia ai le vavae ese lelei o le CO2 mai isi kasa mo le faʻaitiitia o le kasa oona.

E le gata i lea, o le hybrid membranes o loʻo faʻaalia le folafolaga i le tele o talosaga i tua atu o le CCS. E mafai ona faʻaaogaina i le faʻamamaina o kesi faʻalenatura, gaosiga o le hydrogen, ma e oʻo lava i le falemaʻi vailaʻau mo le tuʻueseesega o vailaʻau faʻasolosolo. O le faʻaogaina o nei paʻu e tatalaina ai ni auala fou mo suʻesuʻega ma atinaʻe, e ono taʻitaʻia ai i le tele o vaega.

O loʻo faʻamoemoe le au suʻesuʻe e uiga i le faʻalauteleina o le faʻagasologa o le synthesis, o se mea taua tele mo le faʻaogaina o pisinisi. O loʻo latou suʻesuʻeina nei auala e gaosia ai nei paʻu i luga o se fua tele aʻo faʻatumauina uiga lelei ma faʻatinoga o loʻo matauina i totonu o fale suʻesuʻe. O lo'o fa'agasolo fo'i le galulue fa'atasi ma pa'aga fa'apisinisi e fa'afaigofie ai le suiga mai su'esu'ega i fa'atinoga fa'atino.

I le faaopoopo atu i le latou faatinoga mataina, o le hybrid carbon molecular sieve membranes e faauo foi i le siosiomaga. O meafaitino o lo'o fa'aogaina i la latou tu'ufa'atasiga e tele ma e le o'ona, e fetaui ma le fa'atuputeleina o le fa'amamafa i le fa'atumauina i meafaitino. O lenei itu e sili ona manaia i pisinisi o loʻo vaʻavaʻai e faʻaititia a latou tulagavae kaponi ma usitaʻia tulafono faʻamalosia le siosiomaga.

A'o tauivi le lalolagi ma lu'itau o suiga o le tau ma le puleaina o puna'oa, o mea fou e pei o le hybrid carbon molecular sieve membranes e fai ma sui o se la'asaga taua i luma. E ala i le fa'aleleia atili o fa'agasologa o le tu'ueseeseina o kesi, e mafai ona faia se sao taua o nei pa'u i le ausiaina o vaifofo mama o le malosi ma fa'aitiitia ai le fa'aosoina o alamanuia.

I le fa'ai'uga, o le fa'aogaina ma le fa'aogaina o pa'u sieve carbon molecular sieve ma fa'atonu lelei nano- ma micro-pores, fa'atasi ai ma le tasi zinc atoms, ua fa'ailogaina ai se alualu i luma taua i meafaitino. Faatasi ai ma le tulaga ese o latou gafatia o le vavaeeseina o kesi ma le gafatia mo le tele o talosaga, o nei membrane ua sauni e faia se aafiaga tumau i alamanuia i le lalolagi atoa, saunia le auala mo faiga sili atu ona lelei ma gafataulimaina. O loʻo faʻaauau pea ona suʻesuʻeina e le au suʻesuʻe le gafatia atoatoa o lenei tekinolosi, ma faʻamoemoe e aumai mai le fale suʻesuʻe i faʻaoga moni i le lalolagi i se taimi lata mai.


Taimi meli: Tes-19-2024